Njegovo visokopreosveštenstvo Arhiepiskop cetinjski Mitropolit crnogorsko-primorski g. Joanikije, sa sveštenstvom, sveštenomonaštvom i vjernim narodom, danas, 5. aprila, na Cvijeti, služio je Svetu arhijerejsku liturgiju u Hramu Svete Trojice na Pelinskoj Rudini u Gornjem Grblju.

Po odsluženoj Liturgiji, nakon što je litija ophodila hram, praznik je sabranima čestitao Visokopreosvećeni Mitropolit crnogorsko-primorski g. Joanikije:

„Neka je srećan veliki praznik Ulaska Hristovoga u Jerusalim u kome imamo i predokušaj velikog praznika Vaskrsenja Hristovoga. Velika radost za svu vaseljenu, za sve nas! Sabiramo se da proslavimo Gospoda pobjeditelja smrti.“

Arhiepiskop cetinjski je podsjetio da Lazarevu subotu i Cvijeti posebno karakteriše to što su praznik djece i svih onih koji su čistoga srca dočekali Gospoda u Jerusalimu, kada je On ušao kao Onaj koji se javio da ima vlast nad smrću. Naime, prije svoga ulaska u Jerusalim, Gospod je vaskrsao svoga prijatelja Lazara iz mrtvih ne samo zbog toga što ga je volio, nego i zato da bi utvrdio svoje učenike u vjeri kada dođe Njegovo stradanje, da se ne pokolebaju. Kao Onaj koji ima vlast nad smrću, On je samo jednim pozivom, svojom božanskom riječju vaskrsao Lazara.

„I vidite kako se to sve događa, kako tada počinje velika drama. Drama neba i zemlje. Drama u koju je ušao Gospod radi nas ljudi i radi našega spasenja. Gospod se pojavio kao pobjeditelj smrti, vaskrsnuvši svoga prijatelja Lazara. Velika radost je nastala u Vitaniji, u predgrađu Jerusalima. I On koji je projavio svoju božansku silu i svoje čovjekoljublje božansko, ulazi u Jerusalim. Dočekuju ga apostoli i vjerni narod, posebno djeca sa usklicima: Osana na visini! Blagosloven koji dolazi u ime Gospodnje! Proslavljaju ga kao cara i Gospoda. Raduju se vjerni i već Ga proslavljaju kao Spasitelja svijeta. A sa druge strane imate one koji se ispunjavaju zavišću, koji hoće da ubiju ne samo Njega, nego i četvorodnevnoga Lazara, pošto je on istinski svjedok vaskrsenja“, besjedio je Mitropolit Joanikije, ukazavši na stravičnu zavjeru koja se kuje protiv Hrista.

S jedne strane su bili oni koji su dočekali Hrista, koji proslavljaju Gospoda i slave čistoga srca, i njih je bio veliki broj, a s druge strane, u manjini, su bili oni koji su protiv Njega. Ali sve to se poslije dramatično zapliće te su mnogi od onih koji su klicali Hristu kad je ušao u Jerusalim, slavili Ga kao spasitelja, cara i Gospoda, nažalost, za nekoliko dana, promijenili svoje osjećanje i svoju misao, pa su govorili: Raspni ga, raspni!

„Vidite kako je čovjek nestabilan, kako je sve na ovome svijetu nekako nepouzdano! Pa i sami apostoli koji su tada bili u oduševljenju i vidjeli da Gospod ide na djelo spasenja svijeta i da pobjeđuje smrt, da donosi i daruje novi život, i oni su se, u momentu iskušenja i ispitivanja savjesti i vjere, pokolebali, ali ne po zloj volji, nego po ljudskoj slabosti, pa im je zbog toga Gospod i oprostio. Osim što je Juda izdajnik po zloj volji, jer se već bio ispunio demonskog mraka i mržnje i pakosti i iz te mržnje prodao Hrista za 30 srebrnjaka, ostali apostoli su se pokolebali samo po ljudskoj slabosti i Gospod ih je, snishodeći njihovoj slabosti, poslije svoga vaskrsenja, pozvao, sabrao i oprostio im. I objedinio ih i vratio im prvo dostojanstvo. Vidite kakva drama, koja se dogodila radi nas ljudi i radi našega spasenja“, naglasio je Vladika.

U nastavku je naglasio da je za nas sada najvažnije to što ulazimo u Veliku nedjelju spasonosnih djela Božijih, koje je Gospod Isus Hristos, ustrojavajući naše spasenje, izvršio kada je ušao u Jerusalim:

„Mi hodeći za Njim, idemo prema Velikom četvrtku i Njegovoj Tajnoj večeri, da se pričestimo zajedno sa apostolima i da se udostojimo Svetih tajni Hristovih. A poslije toga i da se udostojimo da se vjerno i časno, saraspinjući se svome Gospodu na Veliki petak, poklonimo Njegovim stradanjima, Njegovome krstu i Njegovoj smrti živonosnoj i Njegovome grobu svetome. Da bismo se udostojili velike radosti koja obuhvata i nebo i zemlju i da bismo postali saučesnici vaskrsenja, jer nas je On svojim vaskrsenjem učinio saučesnicima i sudionicima Njegove slave i pobjede nad smrću i Njegovoga trodnevnoga vaskrsenja. Veliki su događaji pred nama da uđemo u tajnu naše vjere, da obnovimo naša srca i naše misli, cijela naša bića, da obnovimo naše zajedništvo.“

Poučio je sabrane da što smo više ovih dana na molitvi zajedno, to ćemo sve bolje i dublje, prisnije ulaziti u tajne naše svete vjere, a isto tako bićemo bliži jedni drugima. To je sjedinjenje koje Duh Sveti omogućava – Duh Sveti koji prožima naša srca, objedinjava nas i čini nas zajedničarima Hrista Gospoda i Spasitelja našega.

„Draga braćo i sestre, neka je srećan ovaj veliki praznik Ulaska Hristovoga u Jerusalim, kada je On pokazao svoju slavu! Da budemo sa onom djecom i sa Svetim apostolima i sa onim prostodušnim narodom koji je od svega srca prihvatio Gospoda, bio nadahnut Duhom Svetim da proslavi Gospoda kao Spasitelja kad je ušao u Jerusalim. I da budemo čvrsti i jaki u vjeri, da ove dane svete idemo za Hristom Gospodom. To će biti od velikog značaja za obnovljenje naših duša, cijeloga našega bića, a posebno za obnovljenje i ukrepljenje našega zajedništva i naše međusobne ljubavi. Jer Gospod Isus Hristos, prinoseći sebe na žrtvu za spasenje svijeta, pokazao je najveću ljubav.  Prava, istinska ljubav jeste ona koja je spremna da se žrtvuje, a ne ona koja je samo na riječima, a tu ljubav je Gospod Isus Hristos pokazao primivši krst i stradanje da bi nama darovao novi život i novu radost i vječnost, i slavu“, zaključio je Njegovo visokopreosveštenstvo Arhiepiskop cetinjski Mitropolit crnogorsko-primorski g. Joanikije.

Vesna Dević

Foto: Željko Drašković

Pravoslavna Mitropolija crnogorsko-primorska